Objavljeno
na portalu - 28.5.2008
Europska
komisija: prijedlog reforme Zajedničke poljoprivredne politike
(CAP) (Miroslav Božić)
Europska komisija je u utorak 20.
svibnja 2008. predstavila prijedlog modernizacije
Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) kako bi mogla odgovoriti
rastućoj potražnji za prehrambenim proizvodima. Glavni elementi
prijedloga Europske komisije jesu trajno ukidanje obveza da
se manji dio poljoprivrednih površina svake godine ostavi
bez usjeva, ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka te ukidanje
veze između visine subvencija s količinom proizvodnje.
Još 1988. EU je kao mjeru za sprječavanje
viškova proizvodnje uvela obvezu da se svake godine 10% poljoprivrednih
površina ostave bez usjeva. Prošle je godine ta mjera privremeno
ukinuta, a sada Komisija predlaže trajno ukidanje. Komisija
predlaže postupno ukidanje kvota za mlijeko, koje su uvedene
1984., također kao mjera protiv proizvodnje viškova. Prema
prijedlogu, kvote bi u potpunosti trebale biti ukinute 2015.
Europska komisija također želi potpuno razdvojiti visinu subvencija
od količine proizvodnje te uvesti paušalno određivanje visine
poticaja. Tom se mjerom želi potaknuti poljoprivrednike da
pozornije osluškuju tržište i da se lakše preusmjere na proizvode
koji će im donijeti dobit.
Jedan od prijedloga koji će sigurno naići na
žestoki otpor nekoliko velikih zemalja poput Njemačke i Velike
Britanije jest ograničavanje subvencija za veleposjednike.
Prema prijedlogu Komisije, subvencije pojedinim farmama u
iznosu od preko 300 tisuća eura godišnje bile bi smanjene
za 22 posto. Taj bi novac bio preusmjeren prema malim poljoprivrednim
gospodarstvima i u ruralni razvoj.
Proračunski iznos za sljedeću godinu prema
prijedlogu Komisije trebao bi ostati na ovogodišnjoj razini
s tim da se iz toga iznosa više izdvoji za ruralni razvoj,
a da se smanji izravna pomoć za poljoprivrednu proizvodnju.
Zajednička europska poljoprivredna politika
već je godinama predmet oštrih rasprava unutar EU-a. Dio zemalja
na čelu s Velikom Britanijom zauzima se za to da se subvencioniranje
poljoprivredne proizvodnje potpuno napusti, uz obrazloženje
da je besmisleno izdvajati više za poljoprivredu nego za istraživanje
i razvoj.
S druge strane, Francuska i ostale zemlje koje
imaju najviše koristi od zajedničke poljoprivredne politike,
ističu stratešku važnost proizvodnje hrane i traže nastavak
subvencioniranja. U prilog njihovim argumentima govore i veliko
povećanje cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda, ponajviše
uslijed snažnog rasta potražnje u brzo rastućim gospodarstvima
poput Kine i Indije.
Izvorni dokument možete naći ovdje.
Preuzmi
vijest (PDF
- 53kB)
Objavljeno
na portalu - 6.5.2008
Berlin - njemački
ministar poljoprivrede Horst Zehofer pozvao je na drastično
povećanje poljoprivredne proizvodnje u EU, nasuprot dosadašnje
restriktivne poljoprivredne olitike, u cilju suprotstavljanja
rastu cijena i nestašicama hrane u svijetu.
U intervjuu za njemački časopis "Bild", Zehofer
je izjavio: "Potrebna nam je agrarna renesansa i povećanje
poljoprivredne proizvodnje u Njemačkoj, cijeloj EU i naročito
u zemljama u razvoju". Zehofer naglašava da su posljednjih
godina farmeri u EU prestali koristiti 3,8 miliona hektara
obradivog zemljista kako bi se Unija izborila s viškovima
mliječnih proizvoda, vina i mesa. Također predlaže da bi se
tu zemlju trebalo ponovno vratiti u proizvodnju, navodeći
pritom da Svjetski program za hranu (WFP) predviđa da će se
svjetska potraznja prehrambenih proizvoda do 2030. povećati
za 60 posto.
Objavljeno
na portalu - 6.5.2008
New York (SAD) - Poljoprivreda
ponovno u modi
New York - nakon više desetljeća
bježanja mladih iz poljoprivrede izgleda da polako dolazi
trend vraćanja na zemlju. New York Times male farme za proizvodnju
ekološke hrane proglašava modnim trendom, navodeći pritom
da mlađe ljude, neki od njih donedavno urbano stanovništvo,
sve više privlači poljoprivreda.
Poslije višegodišnjih rasprava na koledžima
o nezdravoj hrani, zagađenjima vode i zemlje industrijskim
metodama poljoprivredne proizvodnje (mineralna gnojiva, pesticidi,
herbicidi) i zagađenja koja dolaze od transporta hrane s velikih
razdaljina ("three thousand miles salad")
- sve više mladih odlučuje se na kupnju malih farmi u blizini
gradova i na proizvodnju ekološke hrane. Ovo je povezano s
rastućim trendom otvaranja (za sada ekskluzivnih) restorana
koji služe isključivo lokalno proizvedenu ekološku hranu (gristmill.grist.org/story/2008/3/24/121559/017
).
Sve više ekoloških farmi nudi svoje proizvode zainteresiranim
građanima putem godišnje pretplate. Oni nude tjedne pakete
svježeg povrća (s dostavom do određenih gradskih punktova,
paketa s raznim sezonskim povrćem od 2,5 do 10 kg težine -
tj. u količini dovoljnoj za tjedne potrebe četveročlane obitelji)
kroz cijelu godinu. Time potrošači dobivaju zagarantirano
zdravu hranu, a proizvođači siguran plasman svoje robe (vidi
primjer: Hearty Roots Community Farm, Tivoli, NY - www.heartyroots.com).
Objavljeno
na portalu - 6.5.2008
Rast
cijena hrane u svijetu
Institut za istraživanje međunarodne politike o hrani (International
Food Policy Research Institute, IFPRI) objavio je izvješće
u kojem predviđa daljnji rast cijena hrane i u narednim godinama.
Predviđa se pad svjetske poljoprivredne proizvodnje za 16
posto do 2020., uslijed globalnog zagrijavanja i smanjenja
poljoprivrednih površina korištenih za uzgoj određenih vrsta.
S druge strane očekuje se povećanje globalne potražnje za
hranom u zemljama koje bilježe snažan gospodarski rast, poput
Kine i Indije. Trend rasta cijena poduprijet će i povećanje
proizvodnje biogoriva, koja će dodatno umanjiti proizvodne
površine za proizvodnju hrane namijenjenu prehrani ljudi.
U ovakvoj situaciji visokih cijena
profitiraju zemlje izvoznice hrane kojih ima četiri puta manje
od zemalja koje su primorane uvoziti hranu.
Iako prognoze o kretanju cijena
hrane u narednim godinama mogu biti nepouzdane u uvjetima
nepredvidljivih klimatskih promjena, mogućih epidemija ili
pojave novih biljnih i životinjskih bolesti, ovo izvješće
instituta IFPRI ipak može pružiti niz korisnih informacija.
Izvješće ukazuje da se situacija s hranom u svijetu nalazi
na prekretnici: U ovom prilogu navedeni su samo kratki izvodi
iz znatno opširnijeg materijala.
Rast prihoda stanovništva, klimatske
promijene, visoke cijene energije, globalizacija i urbanizacija
utječu na promijene u potrošnji hrane, proizvodnji i tržištu.
Utjecaj privatnog sektora u svjetskom sektoru hrane, naročito
utjecaj prodavača hrane na malo (food retailers) rapidno raste.
Promijene u raspoloživim količinama hrane, porast cijena hrane
i novi odnos proizvođač-potrošač imaju presudne posljedice
na život siromašnih ljudi .
U dijelu Izvješća "Svjetska
proizvodnja hrane i stanje na burzi" navodi se sljedeće:
- u 2006. godini burze žitarica, naročito
pšenice, bile su na najnižim razinama još od ranih 80-tih
godina. Burze u Kini, koje predstavljaju oko 40% ukupnih
burzi, znatno su pale od 2000. do 2004. godine i nisu se
oporavili posljednjih godina. Očekuje se da će krajem 2007.
godine ostati na razini iz 2006. godine
- rizik od klimatskih promjena dovest će do
veće ovisnosti od uvoza hrane jer su, na primjer, prinosi
u Južnoj Aziji pali za 22%, a očekuje se da bi u Africi
zemljište pogodno za proizvodnju žitarica neophodnih za
proizvodnju kruha moglo skoro sasvim nestati.
- svjetski poljoprivredni bruto domaći proizvod
(GDP) mogao bi do 2020. godine pasti za 16% pod utjecajem
globalnog zatopljenja, s tim da bi u zemljama u razvoju
taj pad prinosa mogao iznositi i do 20%, a u razvijenim
zemljama do 6%.
Izvješće dalje navodi (u dijelu "Promjene
u korporativnom sektoru hrane") da rastuća moć i utjecaj
međunarodnih korporacija utječu na mogućnosti pristupa tržištu
malih poljoprivrednih proizvođača u zemljama u razvoju od
kad rigorozni standardi sigurnosti i kvalitete prerađivača
i prodavača hrane stvaraju visoke barijere za njihov pristup
tržištu.
U razdoblju od 2004. - 2006. godine ukupna
svjetska potrošnja hrane (global food spending) porasla je
za 16 %, od 5,5 na 6,4 bilijuna američkih dolara. Međutim,
u tom porastu disproporcionalno je poraslo učešće prodaje
hrane na malo za 40%, dok je učešće prerađivača hrane bilo
13%, a učešće proizvođača poljoprivrednih inputa bilo je svega
8%. Porast ponude u snabdijevanju hranom vrlo je neelastična
i ne mijenja se dovoljno brzo u skladu s promjenama cijena
(ukupan porast ponude povećava se obično za 1-2% kada se cijene
povećaju za 10%). U razdoblju od 2000.-2006. godine potražnja
za žitaricama porasla je za 8% dok su se njihove cijene i
više nego udvostručile.
U svom Izvješću IFPRI-a navodi da su se cijene
pšenice i nafte utrostručile od 2000. godine, a da su se cijene
kukuruza i riže udvostručile u istom razdoblju.
Što se tiče predviđanja kretanja cijene hrane u budućnosti
ovaj Izvještaj navodi nekoliko procjena:
- Časopis Ekonomist (EIU 2007 - The Economist
Intelligence Unit) predviđa porast cijena žitarica od 11%
tijekom sljedeće dvije godine i samo 5% porast cijena uljarica
- OECD-FAO za razdoblje do 2016.-2017. godine
očekuje porast cijena žitarica (bez pšenice) za 34%, krušnih
žitarica za 20% i uljarica za 13%
- u razdoblju od 2006. -2015. godine IFPRI-IMPACT
model sugerira daljnji porast cijena žitarica od otprilike
10-20%.
U "Zaključku" se preporučuje nekoliko
mjera neophodnih za zaustavljanje negativnih trendova:
- Razvijene zemlje trebale bi ukloniti trgovinske
barijere na uvoz hrane
- Zemlje u razvoju trebaju rapidno povećati
investicije u ruralnu infrastrukturu i tržišne institucije
kako bi smanjile ograničenja u pristupu poljoprivrednim
inputima (sjeme, gnojivo, gorivo)
- Treba povećati investicije za istraživanja
u poljoprivredi
- Treba proširiti mjere socijalne zaštite
kako bi se zaštitili siromašni građani
- Postavljanje poljoprivrede i pitanja hrane
na dnevni red nacionalne i međunarodne politike u odnosu
na klimatske promijene što je izuzetno značajno za donošenje
efikasnog odgovora na nastupajuće rizike
Izvodi preuzeti iz: 'The World Food Situation:
New Driving Forces and Required Actions' Joachim von Braun
- IFPRI's Biannual Overview of the World Food Situation presented
to the CGIAR Annual General Meeting, Beijing, December 4,
2007 (www.ifpri.org/pubs/agm07/jvbagm2007.asp)
Preuzmi
vijest (PDF
- 100kB)
Objavljeno
na portalu - 22.5.2008
Svjetska banka: Poljoprivreda
za razvoj (Miroslav Božić)
U dokumentu Svjetske banke "Izvještaj
o svjetskom razvoju 2008: poljoprivreda za razvoj" Svjetska
banka postavlja poljoprivredu u centar politike razvoja. Svjetska
banka sada definira poljoprivredu kao sektor koji ima mnogostruke
funkcije: ona nije samo djelatnost u proizvodnji hrane već
predstavlja i glavni motor rasta, naročito pri nižem stupnju
ekonomske razvijenosti; ona je izvor sredstava za život ali
je istovremeno značajna djelatnost u zaštiti životne sredine.
Možemo reći da je ovim programskim dokumentom značajno promijenjen
odnos prema malom poljoprivrednom posjedu (smallholders) i
njegovoj ulozi.
S oko 2,5 milijarde ljudi u svijetu koji žive
od poljoprivrede ona predstavlja ozbiljan izazov za vlade
kako u siromašnim tako i u bogatim zemljama jer se najveći
postotak siromašnih ljudi nalazi baš u kategoriji seoskog
stanovništva.
U izvještaju se konstatira da je u zemljama
u tranziciji - gdje je evidentan rast u drugim privrednim
sektorima - poljoprivredno stanovništvo ostavljeno da nazaduje
bez mogućnosti učešća u povlasticama od ekonomskog rasta,
čime se povećavaju razlike između sela i grada.
Izvještaj kaže da je gospodarski rast koji
dolazi od poljoprivrede mnogo značajniji u smislu povećanja
prihoda siromašnih od rasta koji dolazi iz drugih sektora.
Poljoprivreda se već u svijetu suočava s nizom
ograničenja kao što su nestašice vode i degradacija plodnog
zemljišta kao i sa negativnim posljedicama klimatskih promjena.
Ona je u isto vrijeme jedan od najvećih zagađivača jer koristi
oko 80% svježe vode i emitira 21% ukupne količine stakleničkih
plinova (što dolazi od načina obrade zemlje i primjene gnojiva;
zajedno sa stočarstvom postotak emisije plinova još je veći).
To će zahtijevati promijene u načinu obrade zemljišta. Iz
tih razloga Svjetska banka stavlja naglasak na veća ulaganja
javnih fondova i donacija u poljoprivredu kao i na pitanje
upravljanja u ovom sektoru - od državnog do lokalnog nivoa
- uz znatno veću ulogu poljoprivrednika u određivanju politike
u ovom sektoru. U Izvještaju se navodi da postoje značajne
razlike između poljoprivrede koja se zasniva na irigacijskim
sistemima i one koja zavisi od zalijevanja kišom (koja je
mnogo više izložena riziku od klimatskih promjena).
Za poboljšanje situacije u poljoprivredi ovaj
programski dokument nudi razgranat pristup koji uključuje:
1.- formiranje efikasnijeg tržišta
2.- povećavanje konkurentnosti malih poljoprivrednih proizvođača
(smallholders)
3.- pristup tržištu za male posrednike koji trenutno ne proizvode
hranu za tržište već samo za sebe
4.- stvaranje uvjeta za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti
u selima tj. stvaranje mogućnosti zapošljavanja ljudi u selima
u onim djelatnostima koje nisu poljoprivredna proizvodnja
(rural non-farm economy)
Ovaj izvještaj zaziva za većim investicijama
u poljoprivredi u zemljama u razvoju. Također upozorava da
se taj sektor mora staviti u centar razvojnih agendi ukoliko
se želi realizirati cilj da se do 2015. godine prepolovi ekstremno
siromaštvo i glad u Svijetu.
Izvorni dokument možete naći ovdje.
Preuzmi
vijest (PDF
- 100kB)
.
|