Objavljeno na portalu - 28.5.2008

Europska komisija: prijedlog reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) (Miroslav Božić)

Europska komisija je u utorak 20. svibnja 2008. predstavila prijedlog modernizacije Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) kako bi mogla odgovoriti rastućoj potražnji za prehrambenim proizvodima. Glavni elementi prijedloga Europske komisije jesu trajno ukidanje obveza da se manji dio poljoprivrednih površina svake godine ostavi bez usjeva, ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka te ukidanje veze između visine subvencija s količinom proizvodnje.

Još 1988. EU je kao mjeru za sprječavanje viškova proizvodnje uvela obvezu da se svake godine 10% poljoprivrednih površina ostave bez usjeva. Prošle je godine ta mjera privremeno ukinuta, a sada Komisija predlaže trajno ukidanje. Komisija predlaže postupno ukidanje kvota za mlijeko, koje su uvedene 1984., također kao mjera protiv proizvodnje viškova. Prema prijedlogu, kvote bi u potpunosti trebale biti ukinute 2015. Europska komisija također želi potpuno razdvojiti visinu subvencija od količine proizvodnje te uvesti paušalno određivanje visine poticaja. Tom se mjerom želi potaknuti poljoprivrednike da pozornije osluškuju tržište i da se lakše preusmjere na proizvode koji će im donijeti dobit.

Jedan od prijedloga koji će sigurno naići na žestoki otpor nekoliko velikih zemalja poput Njemačke i Velike Britanije jest ograničavanje subvencija za veleposjednike. Prema prijedlogu Komisije, subvencije pojedinim farmama u iznosu od preko 300 tisuća eura godišnje bile bi smanjene za 22 posto. Taj bi novac bio preusmjeren prema malim poljoprivrednim gospodarstvima i u ruralni razvoj.

Proračunski iznos za sljedeću godinu prema prijedlogu Komisije trebao bi ostati na ovogodišnjoj razini s tim da se iz toga iznosa više izdvoji za ruralni razvoj, a da se smanji izravna pomoć za poljoprivrednu proizvodnju.

Zajednička europska poljoprivredna politika već je godinama predmet oštrih rasprava unutar EU-a. Dio zemalja na čelu s Velikom Britanijom zauzima se za to da se subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje potpuno napusti, uz obrazloženje da je besmisleno izdvajati više za poljoprivredu nego za istraživanje i razvoj.

S druge strane, Francuska i ostale zemlje koje imaju najviše koristi od zajedničke poljoprivredne politike, ističu stratešku važnost proizvodnje hrane i traže nastavak subvencioniranja. U prilog njihovim argumentima govore i veliko povećanje cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda, ponajviše uslijed snažnog rasta potražnje u brzo rastućim gospodarstvima poput Kine i Indije.

Izvorni dokument možete naći ovdje.

Preuzmi vijest (PDF - 53kB)

Objavljeno na portalu - 6.5.2008

Berlin - njemački ministar poljoprivrede Horst Zehofer pozvao je na drastično povećanje poljoprivredne proizvodnje u EU, nasuprot dosadašnje restriktivne poljoprivredne olitike, u cilju suprotstavljanja rastu cijena i nestašicama hrane u svijetu.
U intervjuu za njemački časopis "Bild", Zehofer je izjavio: "Potrebna nam je agrarna renesansa i povećanje poljoprivredne proizvodnje u Njemačkoj, cijeloj EU i naročito u zemljama u razvoju". Zehofer naglašava da su posljednjih godina farmeri u EU prestali koristiti 3,8 miliona hektara obradivog zemljista kako bi se Unija izborila s viškovima mliječnih proizvoda, vina i mesa. Također predlaže da bi se tu zemlju trebalo ponovno vratiti u proizvodnju, navodeći pritom da Svjetski program za hranu (WFP) predviđa da će se svjetska potraznja prehrambenih proizvoda do 2030. povećati za 60 posto.

Objavljeno na portalu - 6.5.2008

New York (SAD) - Poljoprivreda ponovno u modi

New York - nakon više desetljeća bježanja mladih iz poljoprivrede izgleda da polako dolazi trend vraćanja na zemlju. New York Times male farme za proizvodnju ekološke hrane proglašava modnim trendom, navodeći pritom da mlađe ljude, neki od njih donedavno urbano stanovništvo, sve više privlači poljoprivreda.

Poslije višegodišnjih rasprava na koledžima o nezdravoj hrani, zagađenjima vode i zemlje industrijskim metodama poljoprivredne proizvodnje (mineralna gnojiva, pesticidi, herbicidi) i zagađenja koja dolaze od transporta hrane s velikih razdaljina ("three thousand miles salad") - sve više mladih odlučuje se na kupnju malih farmi u blizini gradova i na proizvodnju ekološke hrane. Ovo je povezano s rastućim trendom otvaranja (za sada ekskluzivnih) restorana koji služe isključivo lokalno proizvedenu ekološku hranu (gristmill.grist.org/story/2008/3/24/121559/017 ).

Sve više ekoloških farmi nudi svoje proizvode zainteresiranim građanima putem godišnje pretplate. Oni nude tjedne pakete svježeg povrća (s dostavom do određenih gradskih punktova, paketa s raznim sezonskim povrćem od 2,5 do 10 kg težine - tj. u količini dovoljnoj za tjedne potrebe četveročlane obitelji) kroz cijelu godinu. Time potrošači dobivaju zagarantirano zdravu hranu, a proizvođači siguran plasman svoje robe (vidi primjer: Hearty Roots Community Farm, Tivoli, NY - www.heartyroots.com).

Objavljeno na portalu - 6.5.2008

Rast cijena hrane u svijetu
Institut za istraživanje međunarodne politike o hrani (International Food Policy Research Institute, IFPRI) objavio je izvješće u kojem predviđa daljnji rast cijena hrane i u narednim godinama. Predviđa se pad svjetske poljoprivredne proizvodnje za 16 posto do 2020., uslijed globalnog zagrijavanja i smanjenja poljoprivrednih površina korištenih za uzgoj određenih vrsta. S druge strane očekuje se povećanje globalne potražnje za hranom u zemljama koje bilježe snažan gospodarski rast, poput Kine i Indije. Trend rasta cijena poduprijet će i povećanje proizvodnje biogoriva, koja će dodatno umanjiti proizvodne površine za proizvodnju hrane namijenjenu prehrani ljudi.

U ovakvoj situaciji visokih cijena profitiraju zemlje izvoznice hrane kojih ima četiri puta manje od zemalja koje su primorane uvoziti hranu.

Iako prognoze o kretanju cijena hrane u narednim godinama mogu biti nepouzdane u uvjetima nepredvidljivih klimatskih promjena, mogućih epidemija ili pojave novih biljnih i životinjskih bolesti, ovo izvješće instituta IFPRI ipak može pružiti niz korisnih informacija. Izvješće ukazuje da se situacija s hranom u svijetu nalazi na prekretnici: U ovom prilogu navedeni su samo kratki izvodi iz znatno opširnijeg materijala.

Rast prihoda stanovništva, klimatske promijene, visoke cijene energije, globalizacija i urbanizacija utječu na promijene u potrošnji hrane, proizvodnji i tržištu. Utjecaj privatnog sektora u svjetskom sektoru hrane, naročito utjecaj prodavača hrane na malo (food retailers) rapidno raste. Promijene u raspoloživim količinama hrane, porast cijena hrane i novi odnos proizvođač-potrošač imaju presudne posljedice na život siromašnih ljudi .

U dijelu Izvješća "Svjetska proizvodnja hrane i stanje na burzi" navodi se sljedeće:

• u 2006. godini burze žitarica, naročito pšenice, bile su na najnižim razinama još od ranih 80-tih godina. Burze u Kini, koje predstavljaju oko 40% ukupnih burzi, znatno su pale od 2000. do 2004. godine i nisu se oporavili posljednjih godina. Očekuje se da će krajem 2007. godine ostati na razini iz 2006. godine
• rizik od klimatskih promjena dovest će do veće ovisnosti od uvoza hrane jer su, na primjer, prinosi u Južnoj Aziji pali za 22%, a očekuje se da bi u Africi zemljište pogodno za proizvodnju žitarica neophodnih za proizvodnju kruha moglo skoro sasvim nestati.
• svjetski poljoprivredni bruto domaći proizvod (GDP) mogao bi do 2020. godine pasti za 16% pod utjecajem globalnog zatopljenja, s tim da bi u zemljama u razvoju taj pad prinosa mogao iznositi i do 20%, a u razvijenim zemljama do 6%.

Izvješće dalje navodi (u dijelu "Promjene u korporativnom sektoru hrane") da rastuća moć i utjecaj međunarodnih korporacija utječu na mogućnosti pristupa tržištu malih poljoprivrednih proizvođača u zemljama u razvoju od kad rigorozni standardi sigurnosti i kvalitete prerađivača i prodavača hrane stvaraju visoke barijere za njihov pristup tržištu.

U razdoblju od 2004. - 2006. godine ukupna svjetska potrošnja hrane (global food spending) porasla je za 16 %, od 5,5 na 6,4 bilijuna američkih dolara. Međutim, u tom porastu disproporcionalno je poraslo učešće prodaje hrane na malo za 40%, dok je učešće prerađivača hrane bilo 13%, a učešće proizvođača poljoprivrednih inputa bilo je svega 8%. Porast ponude u snabdijevanju hranom vrlo je neelastična i ne mijenja se dovoljno brzo u skladu s promjenama cijena (ukupan porast ponude povećava se obično za 1-2% kada se cijene povećaju za 10%). U razdoblju od 2000.-2006. godine potražnja za žitaricama porasla je za 8% dok su se njihove cijene i više nego udvostručile.

U svom Izvješću IFPRI-a navodi da su se cijene pšenice i nafte utrostručile od 2000. godine, a da su se cijene kukuruza i riže udvostručile u istom razdoblju.
Što se tiče predviđanja kretanja cijene hrane u budućnosti ovaj Izvještaj navodi nekoliko procjena:

• Časopis Ekonomist (EIU 2007 - The Economist Intelligence Unit) predviđa porast cijena žitarica od 11% tijekom sljedeće dvije godine i samo 5% porast cijena uljarica
• OECD-FAO za razdoblje do 2016.-2017. godine očekuje porast cijena žitarica (bez pšenice) za 34%, krušnih žitarica za 20% i uljarica za 13%
• u razdoblju od 2006. -2015. godine IFPRI-IMPACT model sugerira daljnji porast cijena žitarica od otprilike 10-20%.

U "Zaključku" se preporučuje nekoliko mjera neophodnih za zaustavljanje negativnih trendova:

1. Razvijene zemlje trebale bi ukloniti trgovinske barijere na uvoz hrane
2. Zemlje u razvoju trebaju rapidno povećati investicije u ruralnu infrastrukturu i tržišne institucije kako bi smanjile ograničenja u pristupu poljoprivrednim inputima (sjeme, gnojivo, gorivo)
3. Treba povećati investicije za istraživanja u poljoprivredi
4. Treba proširiti mjere socijalne zaštite kako bi se zaštitili siromašni građani
5. Postavljanje poljoprivrede i pitanja hrane na dnevni red nacionalne i međunarodne politike u odnosu na klimatske promijene što je izuzetno značajno za donošenje efikasnog odgovora na nastupajuće rizike

Izvodi preuzeti iz: 'The World Food Situation: New Driving Forces and Required Actions' Joachim von Braun - IFPRI's Biannual Overview of the World Food Situation presented to the CGIAR Annual General Meeting, Beijing, December 4, 2007 (www.ifpri.org/pubs/agm07/jvbagm2007.asp)

Preuzmi vijest (PDF - 100kB)

Objavljeno na portalu - 22.5.2008

Svjetska banka: Poljoprivreda za razvoj (Miroslav Božić)

U dokumentu Svjetske banke "Izvještaj o svjetskom razvoju 2008: poljoprivreda za razvoj" Svjetska banka postavlja poljoprivredu u centar politike razvoja. Svjetska banka sada definira poljoprivredu kao sektor koji ima mnogostruke funkcije: ona nije samo djelatnost u proizvodnji hrane već predstavlja i glavni motor rasta, naročito pri nižem stupnju ekonomske razvijenosti; ona je izvor sredstava za život ali je istovremeno značajna djelatnost u zaštiti životne sredine. Možemo reći da je ovim programskim dokumentom značajno promijenjen odnos prema malom poljoprivrednom posjedu (smallholders) i njegovoj ulozi.

S oko 2,5 milijarde ljudi u svijetu koji žive od poljoprivrede ona predstavlja ozbiljan izazov za vlade kako u siromašnim tako i u bogatim zemljama jer se najveći postotak siromašnih ljudi nalazi baš u kategoriji seoskog stanovništva.

U izvještaju se konstatira da je u zemljama u tranziciji - gdje je evidentan rast u drugim privrednim sektorima - poljoprivredno stanovništvo ostavljeno da nazaduje bez mogućnosti učešća u povlasticama od ekonomskog rasta, čime se povećavaju razlike između sela i grada.

Izvještaj kaže da je gospodarski rast koji dolazi od poljoprivrede mnogo značajniji u smislu povećanja prihoda siromašnih od rasta koji dolazi iz drugih sektora.

Poljoprivreda se već u svijetu suočava s nizom ograničenja kao što su nestašice vode i degradacija plodnog zemljišta kao i sa negativnim posljedicama klimatskih promjena. Ona je u isto vrijeme jedan od najvećih zagađivača jer koristi oko 80% svježe vode i emitira 21% ukupne količine stakleničkih plinova (što dolazi od načina obrade zemlje i primjene gnojiva; zajedno sa stočarstvom postotak emisije plinova još je veći). To će zahtijevati promijene u načinu obrade zemljišta. Iz tih razloga Svjetska banka stavlja naglasak na veća ulaganja javnih fondova i donacija u poljoprivredu kao i na pitanje upravljanja u ovom sektoru - od državnog do lokalnog nivoa - uz znatno veću ulogu poljoprivrednika u određivanju politike u ovom sektoru. U Izvještaju se navodi da postoje značajne razlike između poljoprivrede koja se zasniva na irigacijskim sistemima i one koja zavisi od zalijevanja kišom (koja je mnogo više izložena riziku od klimatskih promjena).

Za poboljšanje situacije u poljoprivredi ovaj programski dokument nudi razgranat pristup koji uključuje:
1.- formiranje efikasnijeg tržišta
2.- povećavanje konkurentnosti malih poljoprivrednih proizvođača (smallholders)
3.- pristup tržištu za male posrednike koji trenutno ne proizvode hranu za tržište već samo za sebe
4.- stvaranje uvjeta za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u selima tj. stvaranje mogućnosti zapošljavanja ljudi u selima u onim djelatnostima koje nisu poljoprivredna proizvodnja (rural non-farm economy)

Ovaj izvještaj zaziva za većim investicijama u poljoprivredi u zemljama u razvoju. Također upozorava da se taj sektor mora staviti u centar razvojnih agendi ukoliko se želi realizirati cilj da se do 2015. godine prepolovi ekstremno siromaštvo i glad u Svijetu.

Izvorni dokument možete naći ovdje.

Preuzmi vijest (PDF - 100kB)

.