Naslovnica O Centru Zakoni Dokumenti Pronađi Korisne veze
HCPM

Povijest projekta

Analiza poljoprivrednih tržišta

Kako prodati?

Pokretanje i razvitak biznisa

Primjeri iz prakse

 

 

Šumarstvo

U Republici Hrvatskoj šume i šumska zemljišta pokrivaju 2.485.611 ha, ili 44 % kopnene površine, a same šume 37%, što iznosi 0,46 ha po stanovniku. Taj podatak Hrvatsku smješta u šumovitije zemlje u Europi.

Sukladno Zakonu o šumama, sve šume i šumska zemljišta u Hrvatskoj se dijele na kontinentalne šume i šume krša, te je njihov popis sastavni dio toga Zakona. Primarna funkcija šuma krša je ekološka, potom socijalna, a gospodarska funkcija je u službi masovne proizvodnje drveta. Upravljanje tim šumama nema značajnu gospodarsku ulogu.

Šumama se gospodari na osnovi Zakona o šumama, a u Ustavu Republike Hrvatske šume su svrstane u dobra koja uživaju njenu osobitu zaštitu. Šumama u vlasništvu države (81% ukupne površine) gospodari poduzeće „Hrvatske šume“ d.o.o., a privatnim šumama njihovi vlasnici.

Glede vrsta drveća šume su u Republici Hrvatskoj bjelogorične (84%) i crnogorične (16%). Po načinu postanka šume iz sjemena zastupljene su s 59% , šume iz panja 24%, šikare 14% i 3% drugi degradacijski oblici (makije, garizi, šibljaci). Zastupljenost glavnih vrsta drveća: bukva 35%, hrast 27%, obični grab 8%, obični jasen 3%, ostala bjelogorice 11%, jele i smreke 13%, bora 2% i ostale crnogorice 1%. Godišnji prirast iznosi 9,6 milijuna m3, a prosječna godišnja sječa 5,3 milijuna m3.

S obzirom na zemljopisni položaj, odnosno činjenicu da teritorijem Republike Hrvatske prolazi granica između eurosibirsko - sjevernoameričke i mediteranske regije, razlikujemo preko 60 šumskih zajednica, te oko 4.500 biljnih vrsta i podvrsta. Šumama se gospodari po načelu osiguranja održivosti ekosustava, te se može reći da one u velikoj mjeri ispunjavaju svoje gospodarske, ekološke i socijalne funkcije. Šume se obnavljaju prirodnim putem, u pravilu samozasijavanjem ili unosom sjemena autohtonih vrsta drveća. Sva pošumljavanja, popunjavanja i sanacije nije moguće riješiti sjemenom, pa je u tu svrhu na kontinentu tijekom 2003. godine posađeno 7.738.000 kom sadnica bjelogorice i 817.000 kom sadnica crnogorice, a na kršu 6.000 kom bjelogorice i
832.000 kom sadnica crnogorice.

Šume u privatnom vlasništvu pokrivaju 461.137 ha (19%) i njima gospodari oko 600.000 vlasnika. Stanje tih šuma, s malim izuzetkom prebornih privatnih šuma Gorskog kotara, može se ocijeniti pretežito devastiranim - u svakom slučaju daleko ispod proizvodnih mogućnosti, s drvnom zalihom po hektaru svega 80 m3/ha. Važan činitelj koji je odredio njihovo današnje stanje je usitnjenost privatnoga šumskog posjeda (prosječna veličina 0,76 ha). Zbog velikog broja privatnih vlasnika šuma gubi se interes za gospodarenje šumom, ili se jednokratno iskorištava vrednija drvna masa, a preostala manje vrijedna šuma prepušta spontanom razvoju. Primjenom Zakona o povratu imovine oduzete za vrijeme jugokomunističke vlasti može se očekivati porast udjela privatnih šuma u ukupnom šumskom fondu. Sukladno Zakonu o šumama (članak 52.), šume u državnom vlasništvu i šumska zemljišta ne mogu biti izuzeta iz vlasništva osim u slučajevima predviđenim Zakonom. Strane pravne i fizičke osobe ne mogu dobiti vlasnička prava nad šumama i šumskim zemljištima osim ukoliko nije drugačije određeno međunarodnim ugovorima.
Konačni prijedlog Zakon o šumama sadrži odredbe o osnivanju Službe za šumarsko savjetovanje koja bi trebala imati ključnu ulogu u aktivnostima unapređivanja upravljanja privatnom šumom i šumskim zemljištem. Njime se također uvode poticaji i potpore za kapitalne investicije vlasnika šuma; definira se uporaba vlasničkog registra, potpora udruga vlasnika šuma i povećanje šumskih posjeda.

Treba napomenuti da je danas zbog minskih polja još otprilike 12% površine šuma nedostupno.

Preuzmi dokument (PDF - 46 kB)

 

 

 
HCPM - Hrvatski centar za poljoprivredni marketing