Naslovnica O Centru Zakoni Dokumenti Pronađi Korisne veze
HCPM

Povijest projekta

Analiza poljoprivrednih tržišta

Kako prodati?

Pokretanje i razvitak biznisa

Primjeri iz prakse

 

 

Mljekarska industrija

Hrvatska po razvijenosti gospodarstva i proizvodnje mlijeka značajno zaostaje za članicama Europske unije. Okolnosti koje su dovele mljekarstvo Hrvatske u nepovoljan položaj uglavnom se odnose na posljedice u proizvodnji nastale tijekom i poslije Domovinskog rata, nepovoljne rezultate procesa obnove i privatizacije, nerazvijenost agrarne strukture, male proizvodne kapacitete (2,80 krava/gospodarstvu), te veliki broj malih gospodarstava (oko 10.000) čija je godišnja proizvodnja mlijeka svega 6.000 litara mlijeka/domaćinstvu.

Usprkos navedenim nepovoljnim čimbenicima otkup proizvedenog mlijeka u Republici Hrvatskoj tijekom desetogodišnjeg razdoblja (1990-2000) je stabiliziran sa stalnim povećanjem godišnjeg otkupa i obujma prerade.

U procesu približavanja Europskoj uniji, Hrvatska bi trebala ne samo razviti proizvodnju mlijeka kako bi osigurala godišnju proizvodnu mliječnu kvotu od 1,1 milijuna litara mlijeka i dosegla 70% proizvodnje mlijeka u državama članicama EU-a nego i poboljšati kvalitetu sirovog mlijeka po pitanju higijensko zdravstvenih standarda. U Europskoj uniji preko 90% količine mlijeka ispunjava međunarodne standarde za I. ekstra klasu. Godišnje svega 30% od ukupne količine mlijeka u RH je usklađeno sa standardima Europske unije. U cilju kontrole kvalitete proizvedenog mlijeka osnovan je Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima koji je započeo sa radom početkom 2003. g. Ovaj laboratorij je 2004. godine dobio HRN EN ISO/IEC 7025:2000 certifikat. Također je u primjeni Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka od 2000. g. (NN 102/2000).

U razdoblju od 2000-2004. g. povećan je obujam industrijske prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda. Indeks rasta industrijske prerade 2002/2001 iznosi 104.75 %. Prema indeksu ravnoteže u prehrani iz 2002. godine, prerađeno je 67,07% od ukupnog raspoloživog mlijeka. Oko 20% ukupne količine se potroši u kućanstvima ili se prodaje na lokalnom tržištu. Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje oko 80% godišnje potrebe za mlijekom i mliječnim prerađevinama. Udio uvoza sirovog mlijeka kojeg uvoze mljekare zbog nedostatnih količina mlijeka iz domaće proizvodnje se smanjuje, a istovremeno je uvoz gotovih visokokvalitetnih mliječnih proizvoda u porastu. U Hrvatskoj je u preradi najzastupljenije tekuće kravlje mlijeko s 65.60%, fermentirani proizvodi s 11.35%, sirevi s 4,5%, te ostali proizvodi s 13,58%. Mljekarska industrija nema odgovarajuća postrojenja za preradu visokokvalitetnih mliječnih proizvoda koji bi zadovoljili potrebe lokalnog tržišta.

Struktura prerade i trženja prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj nepovoljna je u odnosu na razvijene zemlje. Organizacija sustava otkupa i prijevoza mlijeka u Hrvatskoj je prilagođena nerazvijenoj proizvodnoj strukturi i velikom broju kooperanata s malim dnevnim i godišnjim isporučenim količinama mlijeka. Nezadovoljavajuća situacija zajedno s niskom kvalitetom mlijeka onemogućava hrvatskom mljekarskom sektoru da bude konkurentan na svjetskom tržištu.


Preuzmi dokument (PDF - 46 kB)

 

 

 
HCPM - Hrvatski centar za poljoprivredni marketing