Naslovnica O Centru Zakoni Dokumenti Pronađi Korisne veze
HCPM

Povijest projekta

Analiza poljoprivrednih tržišta

Kako prodati?

Pokretanje i razvitak biznisa

Primjeri iz prakse

 

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja najznačajnija je grana stočarstva i jedna od najvažnijih grana poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja je izrazito vezana uz poljoprivrednu proizvodnju jer su goveda veliki potrošači biljnih proizvoda. Govedarstvo u Hrvatskoj je izravno vezano uz raspoloživost zemljišta. Time su potencijali razvoja veliki, budući da će uporaba poljoprivrednih proizvoda u govedarstvu povećati prihode. Većina stoke, krava i junica se nalazi na malim obiteljskim gospodarstvima. Broj stoke se smanjivao kroz duži period, kako je prikazano u sljedećoj Tablici.

Tablica: Kretanja u broju goveda i strukturi vlasništva

Godina Goveda Krave i steone junice
Ukupno Obiteljska gospodarstva Ukupno Obiteljska gospodarstva
Ukupno % Ukupno %
1991 756,813 589,660 77.00 473,141 458,430 96.89
1995 493,418 422,900 85.70 334,713 326,460 97.53
1998 442,911 392,706 88.70 299,942 294,213 98.09
1999 438,543 391,444 89.30 295,536 287,865 97.40
2000 426,570 376,658 88.30 286,704 277,399 96.75
2001 438,423 381,461 87.00 280,453 269,321 96.03
2002 417,113 374,113 89.70 277,668 267,581 96.40
2003 444,320 375,337 80.42 280,141 263,359 94.01
2004 465,935 397,070 85,22 271,411 259,799 95,72
Izvor: DZS, 2004

Iz tablice je razvidno da je do rata (1991. godine) broja goveda i krava bio znatno veći. Tijekom ratnih razaranja ubijeno je u Republici Hrvatskoj više od 120.000 krava i steonih junica, što je znatno smanjilo obujam proizvodnje i usporilo prilagođavanje govedarstva novim uvjetima. Broj stoke i dalje je u očitom padu, no tempo pada polako usporava. Tek nedavno je broj stoke počeo rasti, ali i dalje je prisutan trend pada broja krava i junica. Razlozi za to leže u nesposobnosti prilagođavanja mnogih uzgajivača goveda novim uvjetima. Trenutni proizvodni sustavi s malim stadima ne donose dovoljno prihoda i ne mogu zadovoljiti sve proizvodne uvjete zbog čega neki među njima odustaju od proizvodnje.

Tablica: Kretanja u proizvodnji mlijeka u Republici Hrvatskoj

Godina Broj
muznih krava
(.000 l)
Ukupna
proizvodnja
po kravi
(.000 l )
Prosječena
proizvodnja
po kravi (l)
Otkupljene količine mlijeka Godina (.000 l)
Ukupno
(' 000)
Po kravi Tržnost %
1990 460,142 888,927 1,932 342,273 744 38.5
1995 308,336 571,511 1,854 249,695 810 43.7
1998 270,348 614,910 2,275 377,507 1,396 61.4
1999 268,284 602,292 2,245 368,845 1,375 61.2
2000 254,702 587,634 2,307 380,037 1,492 64.7
2001 254,293 635,000 2,495 409,328 1,610 64.5
2002 257,019 674,767 2,625 444,349 1,729 65.8
2003 237,472 641,986 2,703 471,611 1,688 73.5
2004 238,050 663,158 2,786 447,694 1,646 67.5
Izvor: DZS, 2004

Tablica pokazuje da i dalje prevladavaju male proizvodne jedinice kad je u pitanju proizvodnja krava muzara (više od 76% gospodarstava drži do tri krave).

Unatoč silaznom trendu u ukupnom broju krava i gospodarstava, proizvodnja mlijeka je u porastu kao i ukupna količina proizvedenog mlijeka. Prosječna proizvodnja po kravi dostigla je količinu od oko 2.750 litara što sa količinom koja se potroši za hranidbu teleta iznosi oko 3.400 litara.

U posljednje vrijeme, poseban se naglasak stavlja na kvalitetu mlijeka. Središnji hrvatski laboratorij za ispitivanje mlijeka je u cijelosti usuglašen sa zakonodavstvom EU-a, te je u 2004. godini akreditiran prema standardu HRN EN ISO/IEC 17025:2000. Od vremena uspostave ovoga sustava došlo je do značajnog povećanja njegove kakvoće, iako samo 30% sirovog mlijeka zadovoljava međunarodne standarde.

 

Preuzmi dokument (PDF - 46 kB)

 

 
HCPM - Hrvatski centar za poljoprivredni marketing